1
00:00:00,000 --> 00:00:02,000
[Powered by Google Translate] [File I / O]

2
00:00:02,000 --> 00:00:04,000
[Jason Hirschhorn, Sveučilište Harvard]

3
00:00:04,000 --> 00:00:07,000
[Ovo je CS50, CS50.TV]

4
00:00:07,000 --> 00:00:11,000
Kada mislimo datoteke, što padne na pamet je dokument Microsoft Word,

5
00:00:11,000 --> 00:00:14,000
JPEG slika ili MP3 pjesma,

6
00:00:14,000 --> 00:00:17,000
i mi komunicirati sa svaki od tih tipova datoteka u različite načine.

7
00:00:17,000 --> 00:00:20,000
Na primjer, u dokumentu programa Word smo dodali tekst

8
00:00:20,000 --> 00:00:24,000
dok je sa JPEG slike možemo izrezivati ​​iz rubova ili retuširati boje.

9
00:00:24,000 --> 00:00:28,000
Ipak, ispod haube sve datoteke u naše računalo nisu ništa više

10
00:00:28,000 --> 00:00:31,000
od dugog niza nula i one.

11
00:00:31,000 --> 00:00:33,000
To je do određene aplikacije koja komunicira s datotekom

12
00:00:33,000 --> 00:00:38,000
odlučiti kako će obraditi ovaj dugo slijed i prezentirati ga na korisnika.

13
00:00:38,000 --> 00:00:41,000
S jedne strane, dokument može pogledati samo jednom bajtu,

14
00:00:41,000 --> 00:00:45,000
ili osam nula i one, i prikazati ASCII znaka na zaslonu.

15
00:00:45,000 --> 00:00:48,000
S druge strane, skenirana slika može pogledati tri bajtovima,

16
00:00:48,000 --> 00:00:50,000
ili 24 nula i one,

17
00:00:50,000 --> 00:00:53,000
i tumačiti ih kao tri heksadecimalni brojevi

18
00:00:53,000 --> 00:00:56,000
koji predstavljaju vrijednosti za crvenu, zelenu i plavu

19
00:00:56,000 --> 00:00:58,000
u jednom pikselu od slike.

20
00:00:58,000 --> 00:01:01,000
Što god oni svibanj izgledati na zaslonu, na svom srcu,

21
00:01:01,000 --> 00:01:05,000
Datoteke nisu ništa više od niza nula i one.

22
00:01:05,000 --> 00:01:08,000
Dakle, neka je roniti i gledati kako mi zapravo manipulirati tih nula i one

23
00:01:08,000 --> 00:01:12,000
kada je u pitanju pisanja i čitanja iz datoteke.

24
00:01:12,000 --> 00:01:15,000
>> Počet ću ga razbijanje na jednostavan 3-dio procesa.

25
00:01:15,000 --> 00:01:19,000
Dalje, ja ću zaroniti u dvije kod primjera koji pokazuju ove tri dijela.

26
00:01:19,000 --> 00:01:23,000
Konačno, ja ću pregledati proces, a neke od njegovih najvažnijih detalja.

27
00:01:23,000 --> 00:01:25,000
Kao i kod bilo koje datoteke koji sjedi na radnoj površini,

28
00:01:25,000 --> 00:01:28,000
prva stvar za učiniti je da ga otvorite.

29
00:01:28,000 --> 00:01:31,000
U C činimo to proglašavajući pokazivač na predefinirane struct

30
00:01:31,000 --> 00:01:33,000
koji predstavlja datoteku na disk.

31
00:01:33,000 --> 00:01:38,460
U tom funkcijom poziva, mi također odlučiti hoće li želimo pisati ili čitati iz datoteke.

32
00:01:38,460 --> 00:01:41,660
Dalje, mi stvarni čitanje i pisanje.

33
00:01:41,660 --> 00:01:44,800
Postoji nekoliko specijaliziranih funkcija možemo koristiti u ovom dijelu,

34
00:01:44,800 --> 00:01:48,790
a gotovo svi od njih početi s slovom F, koja se zalaže za datoteku.

35
00:01:48,790 --> 00:01:53,560
Posljednja, srodan malim crvenim X u gornjem kutu datoteka otvoriti na računalu,

36
00:01:53,560 --> 00:01:56,680
smo zatvorili datoteku s konačnim funkcije poziva.

37
00:01:56,680 --> 00:01:59,540
Sada kada imamo opću ideju o tome što ćemo učiniti,

38
00:01:59,540 --> 00:02:02,000
ajmo uronite u kodu.

39
00:02:02,000 --> 00:02:06,100
>> U ovom imeniku, imamo dva C datoteke i njihove odgovarajuće izvršne datoteke.

40
00:02:06,100 --> 00:02:09,710
Pisaći stroj Program traje jedan argument naredbenog retka,

41
00:02:09,710 --> 00:02:12,060
naziv dokumenta želimo stvoriti.

42
00:02:12,060 --> 00:02:16,160
U tom slučaju, mi ćemo ga zovu doc.txt.

43
00:02:16,160 --> 00:02:19,080
Ajmo pokrenuti program i unesite nekoliko redaka.

44
00:02:19,080 --> 00:02:23,660
Bok. Moje ime je Jason.

45
00:02:23,660 --> 00:02:26,710
Konačno, mi ćemo upisati "zatvoriti".

46
00:02:26,710 --> 00:02:29,720
Ako mi sada popis svih datoteka u tom direktoriju,

47
00:02:29,720 --> 00:02:33,770
vidimo da novi dokument postoji zove doc.txt.

48
00:02:34,190 --> 00:02:36,110
To je datoteka ovaj program upravo stvorili.

49
00:02:36,110 --> 00:02:40,520
I naravno, to je previše je ništa više od dugog niza nula i one.

50
00:02:41,100 --> 00:02:43,260
Ako smo otvorili ovu novu datoteku,

51
00:02:43,260 --> 00:02:45,870
vidimo tri linije koda smo ušli u našem programu -

52
00:02:46,060 --> 00:02:49,060
Bok. Svibanj ime je Jason.

53
00:02:49,580 --> 00:02:52,090
No, ono što se zapravo događa kada typewriter.c radi?

54
00:02:52,810 --> 00:02:55,520
U prvom redu od interesa za nas je linija 24.

55
00:02:55,560 --> 00:02:58,490
U skladu s tim, mi iskazujemo svoju pokazivač datoteke.

56
00:02:59,080 --> 00:03:03,140
Funkcija koja vraća ovaj pokazivač, fopen, uzima dva argumenta.

57
00:03:03,140 --> 00:03:07,440
Prvi je naziv datoteke, uključujući ekstenzijom ako je potrebno.

58
00:03:07,440 --> 00:03:10,980
Podsjetimo da ekstenzija datoteke ne utječe na sliku na najnižoj razini.

59
00:03:10,980 --> 00:03:14,640
Uvijek smo se bave dugog niza nula i one.

60
00:03:14,640 --> 00:03:19,630
No, to ne utječe kako su datoteke tumačiti i ono aplikacije koriste ih otvoriti.

61
00:03:19,630 --> 00:03:22,290
Drugi argument za fopen je slovo

62
00:03:22,290 --> 00:03:25,300
koja se zalaže za ono što planiramo učiniti nakon što smo otvorili datoteku.

63
00:03:25,300 --> 00:03:30,630
Postoje tri opcije za ovaj argument - W, R, i A.

64
00:03:30,630 --> 00:03:34,900
Odabrali smo w u ovom slučaju, jer želimo pisati u datoteku.

65
00:03:34,900 --> 00:03:38,820
R, kao što vjerojatno možete pogoditi, je za čitanje u datoteci.

66
00:03:38,820 --> 00:03:41,760
A je za dodavanje u datoteku.

67
00:03:41,760 --> 00:03:44,960
Iako su obje w i može se koristiti za pisanje u datoteke,

68
00:03:44,960 --> 00:03:47,460
w će početi pisati od početka datoteke

69
00:03:47,460 --> 00:03:50,810
i potencijalno prepisati sve podatke koji su prethodno pohranjeni.

70
00:03:50,810 --> 00:03:54,070
Po defaultu, datoteka smo otvorili, ako već ne postoji,

71
00:03:54,070 --> 00:03:57,180
se stvara u našem sadašnjem radnom direktoriju.

72
00:03:57,180 --> 00:04:00,540
Međutim, ako želimo pristup ili stvoriti datoteku u nekom drugom mjestu,

73
00:04:00,540 --> 00:04:02,650
u prvom argumentu fopen,

74
00:04:02,650 --> 00:04:05,840
možemo odrediti put datoteke uz ime datoteke.

75
00:04:05,840 --> 00:04:09,490
Dok je prvi dio ovog procesa je samo jedna linija koda dugo,

76
00:04:09,490 --> 00:04:12,350
to je uvijek dobra praksa da su drugi set linija

77
00:04:12,350 --> 00:04:15,930
da provjerite da li je datoteka uspješno otvorena je ili urednik.

78
00:04:15,930 --> 00:04:20,300
Ako fopen vraća null, ne bismo željeli da krivotvoriti naprijed s našim programom,

79
00:04:20,300 --> 00:04:23,270
a to se može dogoditi ako se operativni sustav je iz memorije

80
00:04:23,270 --> 00:04:27,940
ili ako ćemo pokušati otvoriti datoteku u direktorij za koje nismo imali odgovarajuće dozvole.

81
00:04:27,940 --> 00:04:31,780
>> Dio dva procesa odvija u pisaći stroj je while petlje.

82
00:04:31,780 --> 00:04:35,000
Mi koristimo CS50 knjižnice funkciju kako bi dobili informacije od korisnika,

83
00:04:35,000 --> 00:04:37,190
i uz pretpostavku da se ne žele prestati program,

84
00:04:37,190 --> 00:04:41,940
mi koristimo funkcijske fputs uzeti string i napisati ga u datoteku.

85
00:04:41,940 --> 00:04:46,700
fputs je samo jedan od mnogih funkcija možemo koristiti za pisanje u datoteku.

86
00:04:46,700 --> 00:04:51,920
Drugi su fwrite, fputc, pa čak i fprintf.

87
00:04:51,920 --> 00:04:54,840
Bez obzira na određene funkcije možemo završiti koristeći, ipak,

88
00:04:54,840 --> 00:04:57,480
sve njih treba znati, putem svojih argumenata,

89
00:04:57,480 --> 00:04:59,670
najmanje dvije stvari -

90
00:04:59,670 --> 00:05:03,140
ono što treba biti napisano i gdje to treba biti napisan.

91
00:05:03,140 --> 00:05:07,240
U našem slučaju, ulaz je niz koji treba biti napisan

92
00:05:07,240 --> 00:05:11,290
a fp je pokazivač koji nas usmjerava tamo gdje pišemo.

93
00:05:11,290 --> 00:05:15,330
U ovom programu, dio dva procesa je prilično jednostavan.

94
00:05:15,330 --> 00:05:17,360
Mi jednostavno uzimanje niz od korisnika

95
00:05:17,360 --> 00:05:22,120
i dodao izravno na našoj datoteci s malo-to-nema ulaz validacija ili sigurnosne provjere.

96
00:05:22,120 --> 00:05:26,160
Često, međutim, dio njih će dvoje zauzimaju najveći dio svog koda.

97
00:05:26,160 --> 00:05:30,580
Konačno, dio tri je na liniji 58, gdje ćemo zatvoriti datoteku.

98
00:05:30,580 --> 00:05:34,860
Ovdje zovemo fclose i to prođe naš izvorni datotečni pokazivač.

99
00:05:34,860 --> 00:05:39,500
U sljedećem retku, vraćamo nula, signalizirajući kraj našeg programa.

100
00:05:39,500 --> 00:05:42,630
I, da, dio tri je kao jednostavan kao taj.

101
00:05:42,630 --> 00:05:45,260
>> Idemo na čitanje iz datoteke.

102
00:05:45,260 --> 00:05:48,220
Povratak u našem imeniku imamo datoteku pod nazivom printer.c.

103
00:05:48,220 --> 00:05:50,910
Idemo ga pokrenuti s datotekom smo upravo stvorili -

104
00:05:50,910 --> 00:05:53,350
doc.txt.

105
00:05:53,350 --> 00:05:58,150
Ovaj program, kao što ime sugerira, jednostavno će ispisati sadržaj datoteke prošao na njega.

106
00:05:58,150 --> 00:06:00,230
I tu smo ga.

107
00:06:00,230 --> 00:06:03,780
Linije koda smo upisali ranije i spremiti u doc.txt.

108
00:06:03,780 --> 00:06:06,980
Bok. Moje ime je Jason.

109
00:06:06,980 --> 00:06:09,120
Ako ćemo zaroniti printer.c,

110
00:06:09,120 --> 00:06:13,570
vidimo da puno koda izgleda slično onome što smo samo prošetao u typewriter.c.

111
00:06:13,570 --> 00:06:16,720
Doista linija 22, gdje smo otvorili datoteku,

112
00:06:16,720 --> 00:06:19,220
i linija 39, gdje smo zatvorili datoteku,

113
00:06:19,220 --> 00:06:23,890
oba su gotovo identični typewriter.c, spremiti za fopen drugi argument.

114
00:06:23,890 --> 00:06:26,510
Ovaj put smo čitati iz datoteke,

115
00:06:26,510 --> 00:06:29,040
pa smo odabrali r umjesto w.

116
00:06:29,040 --> 00:06:31,950
Dakle, ajmo se fokusirati na drugom dijelu procesa.

117
00:06:31,950 --> 00:06:36,060
U skladu 35. kao drugi uvjet u naša 4 petlje,

118
00:06:36,060 --> 00:06:38,590
smo uputili poziv fgets,

119
00:06:38,590 --> 00:06:42,190
pratilac funkcija fputs od prije.

120
00:06:42,190 --> 00:06:44,660
Ovaj put imamo tri argumente.

121
00:06:44,660 --> 00:06:48,810
Prvi je pokazivač na niz znakova gdje je string će biti pohranjeni.

122
00:06:48,810 --> 00:06:52,670
Drugi je maksimalni broj znakova koje treba pročitati.

123
00:06:52,670 --> 00:06:56,010
I treći je pokazivač na datoteku s kojom smo radite.

124
00:06:56,010 --> 00:07:00,780
Primijetit ćete da je za petlje završava kada fgets vraća null.

125
00:07:00,780 --> 00:07:02,940
Postoje dva razloga da to može dogoditi.

126
00:07:02,940 --> 00:07:05,380
Prvo, možda je došlo do pogreške.

127
00:07:05,380 --> 00:07:10,740
Drugo, i više vjerojatno, kraj datoteke je postignut i nema više znakova su pročitali.

128
00:07:10,740 --> 00:07:14,040
U slučaju da se pitate, dvije funkcije ne postoje da nam dopustite da Vas

129
00:07:14,040 --> 00:07:17,160
koji je razlog uzrok za ovaj null pokazivač.

130
00:07:17,160 --> 00:07:21,090
I, ne iznenađuje, budući da oni imaju veze s rad s datotekama,

131
00:07:21,090 --> 00:07:26,940
oba ferror funkcija i početak feof funkcija sa slovom f.

132
00:07:26,940 --> 00:07:32,130
>> Konačno, prije nego što možemo zaključiti, jedan brzi bilješka o kraju datoteke funkcije,

133
00:07:32,130 --> 00:07:36,690
koji, kao što smo spomenuli, je napisan kao feof.

134
00:07:36,690 --> 00:07:41,550
Često ćete se naći pomoću a i za petlje da progresivno pročitati svoj put kroz datoteke.

135
00:07:41,550 --> 00:07:45,790
Dakle, morat ćete način do kraja ove petlje nakon što do kraja ove datoteke.

136
00:07:45,790 --> 00:07:50,510
Pozivanje feof na file pointer i provjere da li je to istina

137
00:07:50,510 --> 00:07:52,310
će učiniti upravo to.

138
00:07:52,310 --> 00:07:59,820
Dakle, dok se petlja s uvjetom (! Feof (fp)) može se činiti kao savršeno prikladno rješenje.

139
00:07:59,820 --> 00:08:03,770
Međutim, kažu imamo jednu liniju lijevo u našem tekstualnu datoteku.

140
00:08:03,770 --> 00:08:07,130
Mi ćemo ući u naš petlju dok i sve će raditi kao što je planirano.

141
00:08:07,130 --> 00:08:12,750
Na sljedećem krugu kroz naš program će provjeriti da li feof od fp je istina,

142
00:08:12,750 --> 00:08:15,430
ali - i to je ključna točka za razumijevanje ovdje -

143
00:08:15,430 --> 00:08:17,770
to neće biti istina samo još.

144
00:08:17,770 --> 00:08:21,110
To je zato što je svrha feof nije da provjerite

145
00:08:21,110 --> 00:08:24,400
ako je sljedeći poziv na čitanje funkciji će udariti kraj datoteke,

146
00:08:24,400 --> 00:08:28,190
nego da provjerite je li ili nije kraj datoteke već postignut.

147
00:08:28,190 --> 00:08:30,140
U ovom slučaju, primjerice,

148
00:08:30,140 --> 00:08:32,780
čitajući zadnju liniju našeg datoteku ide savršeno glatko,

149
00:08:32,780 --> 00:08:36,210
ali program još uvijek ne zna da smo pogodak kraj našeg datoteku.

150
00:08:36,210 --> 00:08:40,549
To nije sve što čini jedan dodatni pročitao da to uzvraća na kraju datoteke.

151
00:08:40,549 --> 00:08:43,210
Dakle, točno stanje će biti sljedeći:

152
00:08:43,210 --> 00:08:49,330
fgets i njegove tri argumenti - izlaz, veličina outputa, i FP -

153
00:08:49,330 --> 00:08:52,570
i sve to nije jednak null.

154
00:08:52,570 --> 00:08:55,260
To je pristup koji smo uzeli printer.c,

155
00:08:55,260 --> 00:08:57,890
i, u ovom slučaju, nakon petlje izlaza,

156
00:08:57,890 --> 00:09:04,290
što bi se moglo nazvati feof ili ferror obavijestiti korisnika kao na određenu obrazloženju izlaska ovu petlju.

157
00:09:04,290 --> 00:09:08,100
>> Pišući i čitanje iz datoteke, u svom najosnovnijem,

158
00:09:08,100 --> 00:09:10,150
jednostavna 3-dio procesa.

159
00:09:10,150 --> 00:09:12,530
Prvo, mi otvoriti datoteku.

160
00:09:12,530 --> 00:09:16,740
Drugo, mi staviti neke stvari u našoj datoteci ili poduzeti neke stvari iz nje.

161
00:09:16,740 --> 00:09:19,200
Treće, zatvorite datoteku.

162
00:09:19,200 --> 00:09:21,170
Prvi i zadnji dijelovi su lako.

163
00:09:21,170 --> 00:09:23,920
Srednji dio gdje je lukav stvar leži.

164
00:09:23,920 --> 00:09:27,760
I premda se ispod haube smo uvijek bave dugog niza nula i one,

165
00:09:27,760 --> 00:09:30,710
to ne pomaže kada kodiranja dodati sloj apstrakcije

166
00:09:30,710 --> 00:09:35,350
koji pretvara slijed u nešto što više sliči ono što smo navikli vidjeti.

167
00:09:35,350 --> 00:09:39,570
Na primjer, ako radimo s 24-bitnom bitmap datoteku,

168
00:09:39,570 --> 00:09:43,290
smo vjerojatno ćete biti čitanje ili pisanje triju bajtova na vrijeme.

169
00:09:43,290 --> 00:09:46,450
U tom slučaju, to bi imalo smisla da definiramo i prikladno ime

170
00:09:46,450 --> 00:09:48,980
struct koji je tri bajta veliki.

171
00:09:48,980 --> 00:09:51,410
>> Iako rad s datotekama može činiti komplicirano,

172
00:09:51,410 --> 00:09:54,530
ih koriste nam omogućuje da učinite nešto zaista izvanredan.

173
00:09:54,530 --> 00:09:58,880
Mi možemo promijeniti stanje u svijetu izvan našeg programa,

174
00:09:58,880 --> 00:10:01,730
možemo stvoriti nešto što živi izvan života našeg programa,

175
00:10:01,730 --> 00:10:07,190
ili možemo čak promijeniti nešto što je nastalo prije naš program počeo prikazivati.

176
00:10:07,190 --> 00:10:11,210
Interakcija s datotekama je doista moćan dio programa u C.

177
00:10:11,210 --> 00:10:15,300
i ja sam uzbuđen vidjeti što ćeš napraviti s njom u kodu da dođe.

178
00:10:15,300 --> 00:10:19,770
Moje ime je Jason Hirschhorn. Ovo je CS50.

179
00:10:19,770 --> 00:10:21,770
[CS50.TV]

180
00:10:21,770 --> 00:10:25,940
>> [Smijeh]

181
00:10:25,940 --> 00:10:29,330
Ok. Jedan poduzeti. Ovdje ćemo ići.

182
00:10:49,000 --> 00:10:52,140
Kada mislimo datoteku - >> Oh, čekajte. Oprostite.

183
00:10:52,140 --> 00:10:56,800
[Smijeh] Ok.

184
00:11:06,620 --> 00:11:09,970
Hej tamo.

185
00:11:13,670 --> 00:11:16,310
Kada mislimo datoteku -

186
00:11:17,610 --> 00:11:20,710
Kada mislite datoteku - Ok. Recite mi kad ste spremni.

187
00:11:20,710 --> 00:11:22,520
Oh, sjajno.

188
00:11:22,520 --> 00:11:26,180
Iako čitanje iz teleprompter može činiti - nema. Moj loše.