1
00:00:07,780 --> 00:00:10,540
[Powered by Google Translate] Precendence je, kako smo odgovoriti na pitanje, što je operacija trebamo učiniti prvi?

2
00:00:10,540 --> 00:00:14,250
Bilo rješavanju matematičkih jednadžbi ili izdvajanja linijama računalnog koda,

3
00:00:14,250 --> 00:00:17,230
postoje stroga pravila prednost koja se pridržavamo

4
00:00:17,230 --> 00:00:20,270
tako da sva računala i ljudi mogu dobiti isti rezultat.

5
00:00:20,270 --> 00:00:24,710
>> Prije svega, najvažnije pravilo koje treba zapamtiti, posebno u bug testiranje,

6
00:00:24,710 --> 00:00:27,680
je da mi uvijek rade iz najdublje zagradama van.

7
00:00:27,680 --> 00:00:31,120
Korištenje dodatne zagrade može biti korisna taktika za ispravljanje pogrešaka,

8
00:00:31,120 --> 00:00:34,640
ali to nije dobra praksa da leglu svoj kod s nepotreban zagradama.

9
00:00:34,640 --> 00:00:38,220
Uzmite si vremena kako bi naučili osnovne operatera prednost pravila.

10
00:00:38,220 --> 00:00:42,450
>> Drugi opće pravilo je da kada operatori imaju jednak priorty,

11
00:00:42,450 --> 00:00:44,820
jednostavno riješiti s lijeva na desno.

12
00:00:44,820 --> 00:00:47,690
Kad se bave jednostavnom matematikom ćemo početi sa zagradama,

13
00:00:47,690 --> 00:00:52,110
zatim učinite množenje i dijeljenje, i na kraju napraviti zbrajanja i oduzimanja.

14
00:00:52,110 --> 00:00:54,400
Množenje i dijeljenje imaju isti prioritet,

15
00:00:54,400 --> 00:00:56,870
jer oni su u osnovi obavljaju istu radnju.

16
00:00:56,870 --> 00:01:00,880
Nakon svih podjela jednostavno pomnoži obrnutoj vrijednosti.

17
00:01:00,880 --> 00:01:04,300
Isto tako, oduzimanje jednostavno dodavanjem negativnu vrijednost.

18
00:01:04,300 --> 00:01:06,150
>> Učinimo primjer.

19
00:01:14,470 --> 00:01:18,300
Nakon redoslijedu, počet ćemo s zagradama. Devet minus jedan.

20
00:01:18,300 --> 00:01:23,410
To će nam dati osam. Onda možemo prijeći na podjele i multipliciranja.

21
00:01:23,410 --> 00:01:27,450
Mi ćemo riješiti s lijeva na desno. Dakle, 10 podijeljeno 2 je pet.

22
00:01:27,450 --> 00:01:31,290
Imamo pet puta osam ovdje, i da će nam dati 40.

23
00:01:33,230 --> 00:01:35,410
Onda smo prešli na sljedeću redoslijedu.

24
00:01:35,410 --> 00:01:38,730
Dakle, mi smo s lijeve strane tri plus 40 minus jedan.

25
00:01:42,400 --> 00:01:43,700
Opet samo rješavanje lijeva na desno,

26
00:01:43,700 --> 00:01:47,650
jer ima jednak prioritet između zbrajanja i oduzimanja.

27
00:01:47,650 --> 00:01:51,510
Možemo reći tri plus 40 je 43, minus 1 je 42. To je naš odgovor.

28
00:01:53,920 --> 00:01:56,730
>> Postoje dvije vrste dekrement i prirast operatera;

29
00:01:56,730 --> 00:02:01,000
Prefiks oblik, te nastavka oblik.

30
00:02:01,000 --> 00:02:06,130
Nastavak oblik, i + +, obično se koristi u za petlje,

31
00:02:06,130 --> 00:02:10,500
što znači da je trenutna vrijednost se koristi u izrazu, a zatim ga je porastao.

32
00:02:10,500 --> 00:02:14,240
Dakle, vrijednost će biti samo drugačije sljedeći put varijabla se koristi.

33
00:02:14,240 --> 00:02:17,910
S druge strane, prefiks prirast ili snižavanja znači da je trenutna vrijednost

34
00:02:17,910 --> 00:02:22,760
je porastao ili smanjene prvi, a zatim se koristi u izrazu.

35
00:02:22,760 --> 00:02:25,310
>> Uzmimo primjer s cijelim x.

36
00:02:25,310 --> 00:02:27,220
Postavit ćemo ga jednako pet.

37
00:02:27,220 --> 00:02:36,500
Ako ćemo koristiti sufiks operatora na njega i reći x + +, x na toj liniji je još pet.

38
00:02:36,500 --> 00:02:39,230
Ako bismo ga isprintati bismo dobili vrijednost pet.

39
00:02:39,230 --> 00:02:42,540
Ali ide prema naprijed x1 činjenicu jednak 6.

40
00:02:42,540 --> 00:02:48,770
Dakle, upravo ovdje na ovoj liniji x je jednak 6, a ako smo ga ispisati bismo dobili vrijednost 6.

41
00:02:48,770 --> 00:02:57,380
Sada, ako smo koristili prefiks operator, + + x, x je porastao prvi, a zatim se vrijednost koristi.

42
00:02:57,380 --> 00:03:00,110
Dakle, to je jednak 7 na ovoj liniji.

43
00:03:00,110 --> 00:03:04,750
Povećavanjem naravno 6-7, a ako smo ga ispisati bismo dobili vrijednost sedam.

44
00:03:04,750 --> 00:03:09,160
>> Posljednji nijansa u precendence da ćemo pogledati bavi pokazivač zapis.

45
00:03:09,160 --> 00:03:15,050
The dereference operater, zvijezda, ima prioritet nad osnovnim matematičkim operatorima,

46
00:03:15,050 --> 00:03:18,550
ali ne preko sufiks incement i smanjenje operatora.

47
00:03:18,550 --> 00:03:20,690
To nas dovodi do naše konačne primjer.

48
00:03:20,690 --> 00:03:24,500
Ajmo uzeti cijeli x i postaviti ga je jednak 7.

49
00:03:24,500 --> 00:03:30,540
Također ćemo napraviti y pokazivač i postaviti ga jednako na adresu x.

50
00:03:30,540 --> 00:03:34,920
Tako da kad smo dereference y bismo trebali dobiti vrijednost sedam.

51
00:03:34,920 --> 00:03:39,380
Sada u ovoj liniji koda, imamo nešto nejasnu situaciju.

52
00:03:39,380 --> 00:03:44,310
Jesmo dereferencing y prvi, a zatim povećavanjem vrijednosti 7?

53
00:03:44,310 --> 00:03:48,300
Ili smo povećavanjem pokazivač i zatim ga dereferencing?

54
00:03:48,300 --> 00:03:52,800
U stvari, jer je operater sufiks prirast ima prednost nad

55
00:03:52,800 --> 00:03:55,370
the dereference operater, mi pokušavate povećajte pokazivač y,

56
00:03:55,370 --> 00:03:59,170
koji bi pomaknuli pokazivač po veličini int bajtova.

57
00:03:59,170 --> 00:04:03,040
U suštini daje nam adresu u nekom sasvim drugom mjestu u memoriji,

58
00:04:03,040 --> 00:04:05,010
i onda smo ga dereferencing.

59
00:04:05,010 --> 00:04:07,350
Dakle, to je vrlo besmisleno linija.

60
00:04:07,350 --> 00:04:10,250
Ako smo zapravo htjeli povećajte vrijednost 7,

61
00:04:10,250 --> 00:04:14,260
trebali bismo staviti dereference operatoru sa y u zagradama.

62
00:04:14,260 --> 00:04:17,290
Tada bismo mogli povećavati.

63
00:04:17,290 --> 00:04:21,089
Dakle, dok mi ne bi povećavanjem vrijednost x sa drugog do posljednjeg retka koda,

64
00:04:21,089 --> 00:04:23,380
u zadnju liniju koda bismo infact dereference y

65
00:04:23,380 --> 00:04:26,380
da biste dobili X vrijednost i povećajte to.

66
00:04:26,380 --> 00:04:29,540
Mi bi se s lijeve strane je vrijednost x jednaka 8.

67
00:04:31,580 --> 00:04:33,580
>> Evo brzo rekapitulacija od precendence pravila koja smo razgovarali o tome.

68
00:04:33,580 --> 00:04:37,210
Počet ćemo s najdubljim zagradama i rade van.

69
00:04:37,210 --> 00:04:41,210
Onda smo prešli na sufiks operatori kao što sam ja + + ili -.

70
00:04:41,210 --> 00:04:45,920
Zatim dereference i adresa operatera poput zvijezda x ili ampersand x,

71
00:04:45,920 --> 00:04:50,260
i prefiks operatori poput + + I ili - I.

72
00:04:50,260 --> 00:04:54,920
Konačno smo napraviti jednostavne matematičke operacije kao što su množenje, dijeljenje, modulo.

73
00:04:54,920 --> 00:04:58,400
Tada zbrajanje, oduzimanje.

74
00:04:58,400 --> 00:05:02,170
To je precendence. Ja sam Jordan Jozwiak, a ovo je CS50.

75
00:05:04,160 --> 00:05:10,480
Mi ćemo dereference i koristiti adresu i - Kako ste izraz koji?

76
00:05:12,380 --> 00:05:13,190
Ja sam učinio. Ok.