1
00:00:07,360 --> 00:00:09,360
[Powered by Google Translate] Ajmo pričati o nizovima.

2
00:00:09,360 --> 00:00:12,780
Pa zašto bi mi ikada želite koristiti polja?

3
00:00:12,780 --> 00:00:17,210
Pa recimo da imate program koji treba pohraniti 5 studentske iskaznice.

4
00:00:17,210 --> 00:00:21,270
To se može činiti razumnim imati pet odvojenih varijabli.

5
00:00:21,270 --> 00:00:24,240
Iz razloga što ćete vidjeti u malo, mi ćemo početi računajući od 0.

6
00:00:24,240 --> 00:00:30,700
Varijable ćemo imati će biti int id0, int id1, i tako dalje.

7
00:00:30,700 --> 00:00:34,870
Svaka logika želimo izvesti na studentski ID trebat će kopirati i zalijepiti

8
00:00:34,870 --> 00:00:36,870
za svaku od ove studentske ID.

9
00:00:36,870 --> 00:00:39,710
Ako želimo provjeriti koje studenti se dogoditi da se u CS50,

10
00:00:39,710 --> 00:00:43,910
prvo trebate provjeriti ako id0 predstavlja studenta u tijeku.

11
00:00:43,910 --> 00:00:48,070
Zatim učiniti isto za sljedeći student, mi ćemo morati kopirati i zalijepiti kôd za id0

12
00:00:48,070 --> 00:00:54,430
i zamijeniti sve pojave id0 s id1 i tako dalje za ID2, 3 i 4.

13
00:00:54,430 --> 00:00:57,560
>> Čim čuješ da trebamo kopirati i zalijepiti,

14
00:00:57,560 --> 00:01:00,440
trebali početi razmišljati da postoji bolje rješenje.

15
00:01:00,440 --> 00:01:05,360
Sad, što ako ste shvatili da ne trebate 5 studentske iskaznice već sedam?

16
00:01:05,360 --> 00:01:09,570
Morate se vratiti u svoj izvorni kod i dodati u id5, jedan id6,

17
00:01:09,570 --> 00:01:14,260
i kopirati i zalijepiti logiku za provjeru ako iskaznice pripadaju klasi za ove dvije nove osobne iskaznice.

18
00:01:14,260 --> 00:01:19,600
Nema ništa povezuje sve ove iskaznice zajedno, i tako ne postoji način postavljanja

19
00:01:19,600 --> 00:01:22,040
Program za to za ID 0 do 6.

20
00:01:22,040 --> 00:01:26,120
Pa sada ste shvatili da imate 100 studentske iskaznice.

21
00:01:26,120 --> 00:01:30,770
To se počinje činiti manje nego idealno da treba odvojeno objaviti svaki od tih iskaznica,

22
00:01:30,770 --> 00:01:33,760
i kopirati i zalijepiti bilo logiku za one nove osobne iskaznice.

23
00:01:33,760 --> 00:01:38,380
Ali možda odlučni smo i mi to učiniti za sve 100 studenata.

24
00:01:38,380 --> 00:01:42,240
Ali što ako ne znate koliko studenti tamo zapravo?

25
00:01:42,240 --> 00:01:47,320
Postoje samo neki n studenti i vaš program mora pitati korisnika što da je n.

26
00:01:47,320 --> 00:01:50,250
Uh. To se ne događa da rade jako dobro.

27
00:01:50,250 --> 00:01:53,820
Vaš program radi samo za neke stalne broj studenata.

28
00:01:53,820 --> 00:01:57,520
>> Rješavanje svih tih problema je ljepota polja.

29
00:01:57,520 --> 00:01:59,930
Dakle, ono što je niz?

30
00:01:59,930 --> 00:02:04,480
U nekim programskim jezicima putovanja niz može biti u mogućnosti to učiniti nešto više,

31
00:02:04,480 --> 00:02:09,960
ali ovdje ćemo se usredotočiti na temeljne polja strukture podataka kao što ćete vidjeti u C.

32
00:02:09,960 --> 00:02:14,030
Niz je samo veliki blok memorije. To je to.

33
00:02:14,030 --> 00:02:17,770
Kada kažemo imamo niz od 10 brojeva, to samo znači da imaju neki blok

34
00:02:17,770 --> 00:02:20,740
memorije koji je dovoljno velik da držite 10 odvojenih prirodna broja.

35
00:02:29,930 --> 00:02:33,410
Uz pretpostavku da broj je 4 bajta, to znači da je niz od 10 brojeva

36
00:02:33,410 --> 00:02:37,180
je kontinuirani blok od 40 bajtova u memoriji.

37
00:02:42,660 --> 00:02:46,280
Čak i kada koristite višedimenzionalni nizovi, koji mi neće ići u ovdje,

38
00:02:46,280 --> 00:02:49,200
to je još uvijek samo veliki blok memorije.

39
00:02:49,200 --> 00:02:51,840
Multidimenzionalni zapis je samo praktičnost.

40
00:02:51,840 --> 00:02:55,640
Ako imate 3 od 3 multidimenzionalnog niza brojeva,

41
00:02:55,640 --> 00:03:00,650
onda vaš program će stvarno samo liječiti to kao veliki blok od 36 bajtova.

42
00:03:00,650 --> 00:03:05,460
Ukupan broj brojeva je tri puta tri, a svaki cijeli broj zauzima 4 byte.

43
00:03:05,460 --> 00:03:07,750
>> Idemo pogledati osnovni primjer.

44
00:03:07,750 --> 00:03:10,660
Možemo vidjeti ovdje dvije različite načine progla polja.

45
00:03:15,660 --> 00:03:18,580
Morat ćemo komentirati jedan od njih se za program kompajlirati

46
00:03:18,580 --> 00:03:20,900
jer smo proglasiti x puta.

47
00:03:20,900 --> 00:03:25,140
Mi ćemo pogledati neke od razlika između tih dviju vrsta deklaracija u malo.

48
00:03:25,140 --> 00:03:28,560
Obje od tih redaka proglasiti niz veličine N,

49
00:03:28,560 --> 00:03:30,740
gdje smo # define N su kao 10.

50
00:03:30,740 --> 00:03:34,460
Mi samo mogao tako lako su upitani korisnika za pozitivni cijeli

51
00:03:34,460 --> 00:03:37,250
i koristiti taj cijeli kao broj elemenata u našem polju.

52
00:03:37,250 --> 00:03:41,960
Kao naš primjer studentske ID prije, to je vrsta kao što su progla 10 potpuno odvojene

53
00:03:41,960 --> 00:03:49,000
imaginarni varijable; x0, x1, x2, i tako dalje do xn-1.

54
00:03:57,270 --> 00:04:00,840
Ignoriranje linije gdje smo proglasiti niz, primijetit uglatim zagradama netaknut

55
00:04:00,840 --> 00:04:02,090
unutar za petlje.

56
00:04:02,090 --> 00:04:09,660
Kada smo napisati nešto poput x [3], koji ću samo čitati kao x nosač 3,

57
00:04:09,660 --> 00:04:13,090
možete misliti o tome kao molba za imaginarnog X3.

58
00:04:13,090 --> 00:04:17,519
Obavijest nego s nizom veličine N, to znači da je broj unutar zagrada,

59
00:04:17,519 --> 00:04:22,630
koje ćemo nazvati indeks, može biti sve, od 0 do N-1,

60
00:04:22,630 --> 00:04:25,660
što je ukupno N indeksa.

61
00:04:25,660 --> 00:04:28,260
>> Da biste razmišljati o tome kako to zapravo radi

62
00:04:28,260 --> 00:04:31,260
sjetite se da je niz veliki blok memorije.

63
00:04:31,260 --> 00:04:37,460
Uz pretpostavku da broj je 4 bajta, cijeli niz x 40 bajt blok memorije.

64
00:04:37,460 --> 00:04:41,360
Dakle x0 odnosi na prvih 4 bajta u blok.

65
00:04:45,810 --> 00:04:49,230
X [1] se odnosi na sljedeća 4 bajta i tako dalje.

66
00:04:49,230 --> 00:04:53,760
To znači da je početak x je sve program ikad treba pratiti.

67
00:04:55,660 --> 00:04:59,840
Ako želite koristiti x [400], onda program ne zna da je to ekvivalent

68
00:04:59,840 --> 00:05:03,460
za samo 1.600 bajtova nakon početka x..

69
00:05:03,460 --> 00:05:08,780
Gdje smo dobili 1.600 bajtova iz? To je samo 400 puta 4 bajta po cijeli.

70
00:05:08,780 --> 00:05:13,170
>> Prije prelaska na, to je vrlo važno da shvate da u C

71
00:05:13,170 --> 00:05:17,080
ne postoji ovrha indeksa koje koristimo u polju.

72
00:05:17,080 --> 00:05:23,180
Naš veliki blok je samo 10 integeri dugo, ali ništa se neće vikati na nas, ako pišemo x [20]

73
00:05:23,180 --> 00:05:26,060
ili čak x [-5].

74
00:05:26,060 --> 00:05:28,240
Indeks uopće ne mora biti broj.

75
00:05:28,240 --> 00:05:30,630
To može biti bilo koja proizvoljna izraz.

76
00:05:30,630 --> 00:05:34,800
U programu smo koristiti varijablu ja iz for petlje do indeksa u polju.

77
00:05:34,800 --> 00:05:40,340
To je vrlo čest uzorak, petlje od i = 0 do duljine niza,

78
00:05:40,340 --> 00:05:43,350
a onda sam koristi kao indeks za polje.

79
00:05:43,350 --> 00:05:46,160
Na taj način možete učinkovito petlje preko cijelog niza,

80
00:05:46,160 --> 00:05:50,600
i možete ili dodijeliti svakom mjestu u polju ili ga koristiti za neke kalkulacije.

81
00:05:50,600 --> 00:05:53,920
>> U prvoj for petlji, ja počinje na 0,

82
00:05:53,920 --> 00:05:58,680
i tako će dodijeliti 0 mjesto u polju, vrijednost 0 puta dva.

83
00:05:58,680 --> 00:06:04,370
Tada sam koracima, a mi dodijelili prvo mjesto u nizu vrijednost 1 puta dva.

84
00:06:04,370 --> 00:06:10,170
Onda sam opet koracima i tako na do ćemo dodijeliti u položaj N-1 u polju

85
00:06:10,170 --> 00:06:13,370
vrijednost N-1 puta 2.

86
00:06:13,370 --> 00:06:17,810
Tako smo stvorili niz s prvih deset čak brojeva.

87
00:06:17,810 --> 00:06:21,970
Možda izjednačava bi bio malo bolji naziv za varijablu od x,

88
00:06:21,970 --> 00:06:24,760
ali da bi dali stvari daleko.

89
00:06:24,760 --> 00:06:30,210
Drugi for petlji onda samo ispisuje vrijednosti koje smo već pohranjene unutar niza.

90
00:06:30,210 --> 00:06:33,600
>> Pokušajmo pokretanja programa s obje vrste deklaracijama polja

91
00:06:33,600 --> 00:06:36,330
i pogledajte na izlazu programa.

92
00:06:51,450 --> 00:06:57,020
Što se tiče možemo vidjeti, program se ponaša na isti način za obje vrste deklaracija.

93
00:06:57,020 --> 00:07:02,230
Ajmo također uzeti pogledati što se događa, ako smo promijenili prvi petlju da ne zaustavi na N

94
00:07:02,230 --> 00:07:05,040
nego recimo 10000.

95
00:07:05,040 --> 00:07:07,430
Način izvan kraja niza.

96
00:07:14,700 --> 00:07:17,210
Ups. Možda ste vidjeli ovo prije.

97
00:07:17,210 --> 00:07:20,440
Segmentacija kriv znači da je vaš program je srušio.

98
00:07:20,440 --> 00:07:24,430
Možete početi dobivati ​​tih kada dodirnete područja memorije koju ne treba dodirivanje.

99
00:07:24,430 --> 00:07:27,870
Ovdje smo dira 10.000 mjesta izvan početku x,

100
00:07:27,870 --> 00:07:31,920
koja očito je mjesto u memoriji mi ne treba dira.

101
00:07:31,920 --> 00:07:37,690
Dakle, većina nas vjerojatno nije slučajno stavili 10.000 umjesto N,

102
00:07:37,690 --> 00:07:42,930
ali što ako mi nešto suptilniji kao što kažu zapisivanja manji ili jednak N

103
00:07:42,930 --> 00:07:46,830
u za petlje uvjet za razliku od manje od N.

104
00:07:46,830 --> 00:07:50,100
Zapamtite da niz ima samo indeksa od 0 do n-1,

105
00:07:50,100 --> 00:07:54,510
što znači da je indeks N je izvan kraja niza.

106
00:07:54,510 --> 00:07:58,050
Program ne može srušiti u ovom slučaju, ali to je još uvijek pogreška.

107
00:07:58,050 --> 00:08:01,950
U stvari, ova pogreška je tako čest da ima svoj naziv,

108
00:08:01,950 --> 00:08:03,970
isključiti jedna pogreška.

109
00:08:03,970 --> 00:08:05,970
>> To je to za osnove.

110
00:08:05,970 --> 00:08:09,960
Dakle, ono što su glavne razlike između dvije vrste deklaracijama polja?

111
00:08:09,960 --> 00:08:13,960
Jedna od razlika je gdje veliki blok memorije ide.

112
00:08:13,960 --> 00:08:17,660
U prvoj izjavi, koju ću nazvati nosač-array tip,

113
00:08:17,660 --> 00:08:20,300
iako to nipošto nije uobičajeni naziv,

114
00:08:20,300 --> 00:08:22,480
to će ići na stog.

115
00:08:22,480 --> 00:08:27,450
Dok se u drugi, što ću nazvati pokazivač-array tip, to će ići na hrpi.

116
00:08:27,450 --> 00:08:32,480
To znači da kada funkcija vraća, nosač polje će automatski biti deallocated,

117
00:08:32,480 --> 00:08:36,419
dok god IskljuÄŤivo mora zvati besplatno na pokazivač niz

118
00:08:36,419 --> 00:08:38,010
inače imate memorijsku curenja.

119
00:08:38,010 --> 00:08:42,750
Osim toga, nosač polje nije zapravo varijabla.

120
00:08:42,750 --> 00:08:45,490
To je važno. To je samo simbol.

121
00:08:45,490 --> 00:08:49,160
Možete misliti o njemu kao konstanta koja prevodilac bira za vas.

122
00:08:49,160 --> 00:08:52,970
To znači da ne možemo učiniti nešto slično x + + s nosača tipa,

123
00:08:52,970 --> 00:08:56,240
iako je to savršeno valjana s ciljnikom tipa.

124
00:08:56,240 --> 00:08:58,270
>> Pokazivač tip je varijabla.

125
00:08:58,270 --> 00:09:01,510
Za tipa pokazivača, imamo dvije odvojene blokove memorije.

126
00:09:01,510 --> 00:09:06,060
Varijabla x sama je pohranjena u stog, a samo jedan pokazivač,

127
00:09:06,060 --> 00:09:08,620
ali veliki blok memorije pohranjen je na hrpi.

128
00:09:08,620 --> 00:09:11,010
Varijabla x na stog samo pohranjuje adresu

129
00:09:11,010 --> 00:09:14,010
od velikog bloka memorije na hrpi.

130
00:09:14,010 --> 00:09:17,370
Jedna implikacija ovo je s veličinom operatora.

131
00:09:17,370 --> 00:09:22,480
Ako pitate za veličinu nosača niz, to će vam dati veličinu velikog bloka memorije,

132
00:09:22,480 --> 00:09:24,620
nešto poput 40 bajtova,

133
00:09:24,620 --> 00:09:26,920
ali ako pitate za veličinu pokazivača tipa niza,

134
00:09:26,920 --> 00:09:32,740
to će vam dati veličinu varijable x sama, što na aparatu je vjerojatno samo 4 bajta.

135
00:09:32,740 --> 00:09:36,530
Koristeći pointer-array tipa, nemoguće je izravno pitati za

136
00:09:36,530 --> 00:09:38,530
veličina velikog bloka memorije.

137
00:09:38,530 --> 00:09:42,530
To je obično nije mnogo ograničenja jer smo vrlo rijetko žele veličinu

138
00:09:42,530 --> 00:09:46,980
od veliki blok memorije, a obično možemo ga izračunati ako je to potrebno.

139
00:09:46,980 --> 00:09:51,490
>> Konačno, nosač niz dogodi da nam kažete prečac za inicijalizaciju niz.

140
00:09:51,490 --> 00:09:56,130
Idemo vidjeti kako bismo mogli napisati prvih 10 čak cijelih brojeva pomoću prečaca initilization.

141
00:10:11,220 --> 00:10:14,470
Uz pokazivač niz, ne postoji način da to učinite prečicu kao što je ovaj.

142
00:10:14,470 --> 00:10:18,120
Ovo je samo uvod u ono što možete učiniti s polja.

143
00:10:18,120 --> 00:10:20,990
Oni se pojavljuju u gotovo svakom programu možete pisati.

144
00:10:20,990 --> 00:10:24,390
Nadam se da sada možete vidjeti bolji način obavljanja primjer studentske iskaznice

145
00:10:24,390 --> 00:10:26,710
od početka videa.

146
00:10:26,710 --> 00:10:29,960
>> Moje ime je Rob Bowden, a ovo je CS50.