1
00:00:00,000 --> 00:00:00,270

2
00:00:00,270 --> 00:00:01,978
>> SPEAKER: Dakle, mi smo u
znanost Harvard

3
00:00:01,978 --> 00:00:04,770
Centar, koji je sjecište
na kampusu Sveučilišta Harvard.

4
00:00:04,770 --> 00:00:09,000
Puno katedrama imaju
njihove učionice i urede u ovdje.

5
00:00:09,000 --> 00:00:12,020
Ono što je iza nas ovdje
je Mark I računalo,

6
00:00:12,020 --> 00:00:14,650
koji je rano
elektromehanički računalo.

7
00:00:14,650 --> 00:00:17,050
>> Dakle Mark I računalo
je ovdje na Harvardu

8
00:00:17,050 --> 00:00:22,410
Howard Hathaway Aiken, koji je bio
Osoba koja je zamišljena i dizajnirana

9
00:00:22,410 --> 00:00:26,240
stroj, u suradnji
s IBM inženjera,

10
00:00:26,240 --> 00:00:30,970
bio je profesor na Harvardu
primijenjene matematike.

11
00:00:30,970 --> 00:00:37,420
I on je htio osloboditi radnu snagu
rješavanja numeričkih jednadžbi

12
00:00:37,420 --> 00:00:41,430
mehaničkim izračuna da
je učinjeno na olovku i papir.

13
00:00:41,430 --> 00:00:44,660
I ono što imamo ovdje je
zapravo samo komad njega.

14
00:00:44,660 --> 00:00:48,630
Bilo je 51 metara dug, kada
to je sve u jednom komadu.

15
00:00:48,630 --> 00:00:51,970
>> To bi mogao napraviti tri dodatke u sekundi.

16
00:00:51,970 --> 00:00:54,580
Množenje je šest sekundi.

17
00:00:54,580 --> 00:00:57,940
A podjela je 15 sekundi.

18
00:00:57,940 --> 00:01:02,700
Dakle, ovo je bio veliki napredak u odnosu na
radi stvari s olovkom i papirom,

19
00:01:02,700 --> 00:01:05,410
ali to je spor posao.

20
00:01:05,410 --> 00:01:07,700
>> I držanje stroja
ide cijelo vrijeme

21
00:01:07,700 --> 00:01:13,420
bio veliki podvig elektromehaničkih
inženjering stručnost.

22
00:01:13,420 --> 00:01:16,940
To je bio korišten za balistiku
izračuni, za izračun

23
00:01:16,940 --> 00:01:19,950
Putanja projektila.

24
00:01:19,950 --> 00:01:23,880
I to je također bio korišten za malo
izračuna na Manhattanu

25
00:01:23,880 --> 00:01:30,620
Projekt za utvrđivanje prava
Parametri za atomske bombe.

26
00:01:30,620 --> 00:01:34,060
Ono što vidite ovdje su papir traka pogoni.

27
00:01:34,060 --> 00:01:38,380
>> Dakle, program je udario u
papirna traka i bio na petlji.

28
00:01:38,380 --> 00:01:41,650
Ono što vidite postoje
registara koji bi

29
00:01:41,650 --> 00:01:46,890
odgovaraju pohranjene spomen
rublje, koje se koristi samo za prijenos podataka.

30
00:01:46,890 --> 00:01:49,310
Sam program je fiksna.

31
00:01:49,310 --> 00:01:52,290
Ovi električni pisaći strojevi
su se ispisati izlaz.

32
00:01:52,290 --> 00:01:56,040
>> Ovi brojčanici, koji
imati 10 pozicije, su

33
00:01:56,040 --> 00:01:57,950
gdje će umetnuti konstantu.

34
00:01:57,950 --> 00:02:01,250
Dakle, program je bio fiksiran na papirnoj vrpci.

35
00:02:01,250 --> 00:02:04,170
A ako ste imali konstantu,
kao što imate u C kodu -

36
00:02:04,170 --> 00:02:09,614
postavite neke varijabla jednaka 47
na početku svog programa -

37
00:02:09,614 --> 00:02:10,780
to je ekvivalent ovdje.

38
00:02:10,780 --> 00:02:15,740
Ti bi birali u broju 47
na njih pomoću tih registara.

39
00:02:15,740 --> 00:02:19,290
Računalna ekvivalent
to je manje

40
00:02:19,290 --> 00:02:26,760
od najmanje ručni sat
Računalo koje se danas proizvodi.